novi vek
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.

POSLEDNJE RAZDOBLJE RATA I MIR U AHENU

Ići dole

POSLEDNJE RAZDOBLJE RATA I MIR U AHENU Empty POSLEDNJE RAZDOBLJE RATA I MIR U AHENU

Počalji  Admin Sub Okt 10, 2009 3:19 pm

POSLEDNJE RAZDOBLJE RATA

5.1. veliki uspesi Francuza u Nizozemskoj - neodlučne borbe u Italiji - pasivno držanje Engleske i Austrije - ulazak Rusije u rat

Rat se nastavio u toku naredne tri godine na bojištima u Italiji i Nizozemskoj. U toku 1746. operacije su se odvijale nepovoljno po Austrijance i njihove saveznike. Francuzi su 20. februara osvojili Brisel, u maju Antverpen, u julu Šarleroa u septembru Namir. Moric Saksonski je kod Rokua 11. oktobra 1746. odsudno porazio Karla Lotarinškog.
Na italijanskom ratištu su Pijemontezi početkom 1746. osvojili Asti i citadelu Alesandriju i prinudili generala Majboa na povlačenje. Austrijska vojska pod komandom Brauna je iz Mantove preduzela ofanzivu u pravcu Parme. Zauzela je Gvastalu i 27. marta l746. opkolila snage generala Kastelara u Parmi. "Galispani" su morali da napuste Lombardiju. Saveznici su poraženi na Trebiji i povukli se u Pjačencu. I Španci su bili iscrpljeni ratom. U Španiji je na presto posle smrti Filipa V došao Ferdinand VI koji je bio protivnik italijanske pustolovine. Španske trupe su se potpuno povukle iz Italije a potom i iz Francuske prepuštajući vojevanje Francuzima pod Bel-Ilom.
Saveznici su su nameravali da iskoriste povlačenje Španije iz rata ali se i u ovome njihovi interesi razilazili. Marija Terezija je molila Engleze da joj pošalju brodove i prevezu austrijske trupe kako bi zauzele Napulj. Englezi joj nisu izašli u susret već su zahtevali da austro-sardinska vojska napadne južnu Francusku. Ofanziva u pravcu Nice i Provanse koju je vodio austrijski general Braun okončana je neuspehom.
U 1747. Francuzi su nastavili sa osvajanjem holandske Flandrije. Moric Saksonski porazio je Kamberlenda i Engleze u bici kod Lafelda 2. jula i osvojio Bergen op Zom čime su operacije završene.Sledeće 1748. u ruke Francuza pao je i Mastriht. Austrijanci i Englezi su bili neaktivni u iščekivanju ruske vojne pomoći.
Rusija je na osnovu svojih savezničkih obaveza uputila trupe na Rajnu. Rusi su se kretali toliko sporo da je mir zaključen pre no što su i stupili u borbu. Ovi dogadjaji su ipak potakli Francuze da počnu pregovore.

5.2. Mir u Ahenu

Mirovni pregovori su započeti 1747. godine u Bredi a okončani u Ahenu (Eks-la Šapelu) 18. oktobra 1748. godine. Francuska je u pogadjanju oko teritorija držala vrlo značajan adut - Belgiju. Marija Terezija je bila spremna da se odrekne Belgije kako bi povratila Šleziju i zadržala Parmu i Pjačencu. Njen opunomoćenik na pregovorima grof Kaunic je pokušao da spreči priznavanje zaposedanja Šlezije od strane Pruske nudeći Belgiju. Opet je prevagnuo engleski interes. Englezi su već nekoliko stoleća bili vrlo osetljivi kada se radi o južnoj Nizozemskoj koja je za njih imala ogroman strateški i privredni značaj. Nisu nikako želeli da vide Francuze na ovoj teritoriji. Savetovali su Austrijancima da uzmu natrag Belgiju a odreknu se Parme i Pjačence u Italiji. Kaunic je smatrao da ove predloge ne treba prihvatiti. Nasuprot tome Marija Terezija i njeni ministri u Beču držali da je najvažnije da što pre zavlada opšti mir. Francuskoj delegaciji koju je vodio d Aržansonov nesposobni naslednik Brilar de Pisije stigao je ukaz iz Versaja da potpišu preliminarni tekst ugovora onako kako ga je predložila Engleska u aprilu 1748. Pregovori su se time mogli smatrati okončanim, ostalo je da se razrade samo formalne podrobnosti. Luj XV je izjavio da želi da pregovara "ne kao trgovac već kao kralj". Ogorčeni Kaunic je izjavio francuskom diplomati grofu San-Severinu:"Francuskoj se posrećilo da ostvari svoj veliki plan, ponizila je austrijsku dinastiju".
Sporazum je potpisalo osam evropskih država Engleska, Francuska, Austrija, Španija, Sardinija, Holandija, Modena i Djenova.
Iako pruski kralj nije bio potpisnik ugovora pominje se u članovima XXI i XXII - članom XXI obnovljeno je jamstvo sila potpisnica za Pragmatičnu sankciju tj. za teritorijalni integritet Austrije pri čemu su bile izuzete zemlje kojih su se odrekli Karlo VI i Marija Terezija. Članom XXII Pruskoj je potvrdjeno pravo na vojvodstvo Šleziju i grofoviju Glac.
Marija Terezija je dobila natrag Nizozemsku. Sardinskom kralju vraćeni su Savoja i Nica, zadržao je teritorije koje mu je ustupila Marija Terezija prilikom sklapanja savezništva u Vormsu, morao je da se odrekne Pjačence. Od vojvodstava Parma, Gvastala i Pjačenca obrazovana je kneževina koja je ustupljena španskom princu Don Filipu. Francuskoj su Englezi vratili Kap Breton a ovi njima opet Madras. Španski kralj obnovio je sa Englezima azijento (assiento).
Ugovor u Ahenu značio je, ako se izuzmu austrijski gubici, u stvari povratak na stanje pre rata i predstavljao je razočarenje za njegove potpisnike. Sve sile koje su ratovale bile su iz ovog ili onog razloga nezadovoljne. Austrija je ostala bez Šlezije, gubitak koji Marija Terezija nije mogla da preboli. Francuzi su napustili Belgiju za koju su prolili more krvi i ostalo je pitanje zbog čega su uopšte ratovali sedam godina. Španci su se žalili da ih Francuzi potiskuju u drugi plan. Engleski trgovci pretrpeli su velike materijalne gubitke u ratu koji im ništa nije doneo.

Admin
Admin
Admin

Broj poruka : 47
Datum upisa : 09.10.2009
Godina : 36
Lokacija : Smederevo/Novi Sad

https://novivek.forumsr.com

Nazad na vrh Ići dole

Nazad na vrh

- Similar topics

 
Dozvole ovog foruma:
Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu